| 
               
              Ako 
              je suditi po reakcijama publike širom sveta na pragu smo stvaranja 
              novog “junaka” u liku i delu Borna, koji će sa pozornice skinuti 
              legandarnog agenta 007, Džejmsa Bonda. 
              Kada se 1988. godine, po prvi put, pojavio dvodelni tv film 
              Rodžera Janga “Bornov indentitet”, rađen po delu Roberta Ladlama, 
              u kome je Borna tumačio poznati Ričard Čemberlejn, dakle, u vreme 
              pred pad berlinskog zida, ali još uvek bipolarnog, hladnoratovskog 
              sveta, očigledno da još nije bilo sazrelo vreme za odlazak 
              legendarnog “heroja” Jana Fleminga , Džejmsa Bonda. U međuvremenu 
              mnogo toga se promenilo i došlo je vreme novog “antiheroja” Borna. 
                | 
              
               
               
              
			    
                                    
              Met Dejmon  | 
             
           
          
              U “Bornovom indentitetu” 2002. godine (u režiji Daga Limana), Born 
              posle potrage ko je inače stvoren kao profesionalni ubica, stiče 
              svoj “indentitet”, da bi se u “Bornovoj nadmoći” 2004. godine u 
              režiji Pola Gringrasa, vec počeo da sveti za ono što mu je 
              urađeno, potvrdivši svima da nema nameru da umre, dok u trećem 
              nastavku “Bornov ultimatum”, koji je pred nama, ovaj dobro 
              utrenirani, plaćeni ubica ne samo da nastavlja da živi, nego i 
              pokazuje spremnost da se prilagođava napetim izazovima vremena. Kako 
              lepo primećuje jedan od kritičara Born će, možda, živeti zauvek, 
              ali loša vest je da će ljudi uvek želeti da ga ubiju što uokviruje 
              i definiše realnost njegovog bitisanja. U današnjem svetu 
              razvikane demokratije, sve većih socijalnih razlika, ogromnih 
              bogatstva i većinskog siromaštva, svetu bez osećaja i duha, 
              očigldano da nema više ni greha.Tako da “zločini” gube moralne i 
              psihološke dimenzije i jedva nešto više znače od racionalne 
              funkcionalnosti, profesionalnog angažmana. Najveća opasnost, po 
              meni, upravo dolazi iz zamke brendiranja ovog “čovekolikog 
              monstruma” u kobajagi “pravednog” borca protiv amoralne klime koja 
              vlada u američkim institucijama izvršne vlasti, čime se želi 
              relatizovati obostrana “zločinačka” aktivnost i pojedinaca i samog 
              sistema! 
               
              Kao i u prethodnim filmovima, “Bornov ultimatum” Pola Gringrasa, 
              rađen je prema noveli Roberta Ladlama, kao efektan akcioni triler. 
              Born je dobro utreniran profesionalac, koji govori više svetskih 
              jezika, barata svim špijunskim trikovima, lako se kreće na svim 
              meridijanima, potvrđujući svoju globalističku funkcionalnost, od 
              Moskve, Pariza i Madrida do Londona i Tangera, da bi se konačno 
              obreo tamo gde je njegov indentitet i stvoren na ulice Njujorka. 
              Za potpuno razumevanje prilično ambivalentnog toka filma, 
              neophodno je imati neka predznanja o prethodna dva filma o Bornu a 
              izbor Meta Dejmona kao tumača Borna očigledno se višestruko 
              isplatio tvorcima ove trilogije. Iz filma u film Bornova franšiza 
              uzdiže standarne savremenog akcionog filma uz punu svežinu 
              adrenalinom ispunjenim dešavanjima. Antologijska jurnjava kolima 
              kroz Sedmu aveniju i okolne njujorške ulice ostaje za pamćenje. 
              Ipak, Bornova sve sofisticiranija “borba” protiv “sistema” u 
              odsustvu bilo kakvih moralno, etičkih i emotivnih normi poprima 
              sve monstruoznija ukupna značenja. 
          
           |